O primjeni vještačke inteligencije danas i postignućima Bosne i Hercegovine u ovoj oblasti za N1 je govorio Banjalučanin sa švedskom adresom Mensur Zahirović. Mišljenja je da postoje brojni segmenti u BiH koje bi mogla unaprijediti prije svega digitalizacija pa onda i vještačka inteligencija, ali uz naglasak da treba biti oprezan s njenim korištenjem jer u momentima zna biti opasna do te mjere da je već sada teško razlikovati klona od pravog čovjeka.
Inače, Zahirović je razvio Weezly aplikaciju koja potpuno mijenja budućnost prodaje. Riječ je zapravo o digitalnom klonu koji nije nikakva novost, ali klon koji zvuči i izgleda kao vi i u vaše ime i za vaš račun dnevno obavi stotine videopoziva i zaključi posao prodaje je itekako primamljiva i nova karakteristika koja se može ponuditi u digitalnom svijetu. Upravo to je omogućeno u spomenutoj Weezly aplikaciji.
“Taj klon naručuje i sastanke sa potencijalnim klijentima. Vrlo je jednostavno, samo snimite video i on klonira vaše lice, izgovara ime klijenata, javlja im se i naručuje sastanke. Nije loše da bude i neka vrsta call operatera, funkcioniše i to, a veoma je interesantno da ova vrsta tehnologije ide sve više naprijed. U ovoj tehnologiji kloniranja kojom se bavim mogu reći da se to sve brzo razvija, veoma je lako klonirati nečije lice, ali i glas. I ono što je bitno naglasiti je činjenica da ova tehnologija, koja je nekada važila za jako skupu, sada postaje sve više jeftinija. To će doprinijeti mogućnosti da se to koristi na puno više mjesta i u više biznisa. Isto tako, sve je teže razlikovati klona od pravog čovjeka”, naveo je na početku razgovora Zahirović.
Shodno tome, pitali smo našeg sagovornika šta će onda biti komparativna prednost čovjeka?
“Nove tehnologije dolaze i prednosti koje će čovjek imati nad njima su te da će ih moći koristiti ljudi koji se lično ne žele baviti prodajom pa će se tako povući korak nazad i to prepustiti svom klonu pa se tako neće morati izlagati potencijalnim rizicima javljajući se kupcima. Čovjek nikad neće nestati, sva tehnologija dolazi da pomaže čovjeku i olakša. Kao ljudi ćemo imati mogućnost da naučimo nove tehnologije i zaista mislim da smo sada na nekom ponovnom početku pismenosti kao onih godina kada su ljudi tek počeli koristiti internet. Međutim, primjećuje se da se sve više ljudi opismenjava upravo koristeći nove vrste tehnologije i smatram da bismo trebali jednostavno prihvatiti činjenicu da će nam sve ovo za nekih 10 do 15 godina biti normalno”, mišljenja je Zahirović.
Dalje pojašnjava da je ova tehnologija koliko god bila nova stvorila velike mogućnosti za biznise.
“Kada je riječ o BiH razvoj nove tehnologije, pa i vještačka inteligencija bi se mogla upotrijebiti prilikom rješavanja saobraćajnih gužvi, također bi se mogla upotrijebiti i u unapređenju zdravstvenih usluga. Međutim, u društvu u BiH ima mogućnosti da se dosta stvari digitalizuje, mnogo toga se ovdje radi manuelno i dalje se neki pečati udaraju. Razvoj tehnologije bi upravo državi mogao pomoći u svim segmentima. Naprimjer, u Švedskoj je sve zasnovano na matičnom broju i kada idemo kod doktora na preglede ili u Poreznu upravu po neki dokument. To je zapravo obična digitalizacija s kojom se mora početi u BiH da bi se kasnije nastavilo raditi na razvijanju vještačke inteligencije”, naglasio je Zahirović.
Iznio je i jedan zanimljiv prijedlog.
“BiH je poznata po prirodnim resursima. Došao sam do podatka da svaki put kada postavite samo jedno pitanje umjetnoj inteligenciji, čak i najjednostavnije, ona potroši energije kao da je jedna lampa upaljena osam minuta. Jedan segment umjetne inteligencije – ChatGPT ima 400 miliona korisnika i sada možete samo zamisliti koliko to struje troši. Postoji mogućnost da se možda centri za AI (Artificial Inteligence) postave, a koji bi služili za pomaganje u razvijanju umjetne inteligencije i saradnju sa korporacijama koje se mogu ovdje etablirati. Naravno ne mora to raditi sama BiH, naša država može sarađivati i sa drugima u ovom smislu. Međutim, vjerujem da prvo trebamo krenuti sa digitalizacijom pa onda s ostalim segmentima. Naprimjer, u Švedskoj policija ne izlazi da napiše kaznu zbog neadekvatno parkiranih vozila. Svi sjede u automobilu, a kazna stiže. Onda sam vidio da su postavili kamere na svim svojim automobilima i onda samo pregledaju da li je neko parkirao gdje treba ili nije, da li mu važi parking ili ne i ako utvrde da ima prekršaj samo izađu i uruče kaznu. I u BiH bi trebalo procijeniti u kojim segmentima bismo prije svega digitalizacijom mogli zamijeniti radna mjesta i time olakšati. Jako je bitno pratiti nove trendove i ono što funkcioniše u drugim državama”, stava je Zahirović.
Ponovio je da je upravo saobraćaj jedan od najproblematičnijih segmenata u BiH i da bi inače u ovoj državi trebalo nastojati postojeće stvari ne mijenjati samo novim već ih i unaprijediti.
“To je jako bitno. Treba se ugledati na zapadne i skandinavske zemlje i od njih preuzimati primjer kako treba koristiti vještačku inteligenciju. Sve počinje od povjerenja u državu u kojoj živite, to je prvi korak. U navedenim zemljama sve funkcioniše zato što je sve transparentno. Dakle, ja mogu imati uvid u to na šta je utrošen porezni novac. To su podaci kojima svi mogu pristupiti. Takođr, nama je država (Švedska op.a.) omogućila da pomoću matičnog broja ulazimo u sve sisteme (banka, doktor, porezna uprava), sve je uvezano”, naglasio je.
Na kraju nas je interesovalo kada umjetna inteligencija može postati opasna?
“Može postati opasna ako je ne kontrolišemo i to definitivno trebaju države zakonski regulisati. Vještačka inteligencija je već danas opasna i tome svjedočimo evo i ovim aplikacijama koje nam pomažu da se kloniramo. Koriste je zapravo svi uzrasti, mnogima je dostupna, ali opet, s druge strane, znam da je veliki pritisak i na Evropsku uniju jer nije lako zakonski urediti to područje. Međutim, imamo i situaciju u kojoj se države međusobno takmiče koja će biti naprednija po korištenju tehnologija tako da trebamo u tome svemu postaviti neke granice”, zaključio je Zahirović.