Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adi Ćerimagić je komentarisao imenovanje Johanna Wadephula na mjesto novog ministra vanjskih poslova Njemačke.
U izjavi za naš portal, Ćerimagić kaže da je novi šef njemačke diplomatije osoba koja dobro poznaje region Zapadnog Balkana.
"Wadephul je poznat regiji, odnosno akterima i političarima u regiji, jer se ranije kroz različite pozicije koje je imao u Bundestagu bavio ovim dijelom Evrope. Otkada je kandidat za MVP nije se javno izjašnjavao o politici Njemačke prema Zapadnom Balkanu. Ipak, ono što je poznato iz 'pozadinskih razgovora' jeste da ga vole predstaviti kao nekoga ko poznaje Balkan i ko poznaje aktere u regionu", rekao je on.
Merzu "velike teme", Wadephulu veća uloga na Balkanu
Dalje napominje da će Wadephul igrati značajnu ulogu u kontekstu odnosa Njemačke prema ovom dijelu Evrope.
"Uzimajući širi kontekst u obzir, imajući u vidu da se Merz i njegov kabinet žele baviti 'velikim temama' vezanim za pokretanje njemačke i evropske ekonomije, kao i pripremanje EU za samostalnost u odnosu na odbranu i podršku Ukrajini, jasno je da će dominantnu ulogu u njemačkoj vanjskoj politici kada je u pitanju Zapadni Balkan igrati novi ministar vanjskih poslova", stava je Ćerimagić.
Ipak, kako naglašava, Merz će i dalje igrati ulogu domaćina Berlinskog procesa, te se sastajati s liderima država Zapadnog Balkana, navodeći još da će mu među prvim posjetama kada preuzme dužnost biti odlazak u Tiranu.
Prijašnje izjave o Kosovu i Srbiji
Dalje napominje da će veliku ulogu ipak igrati Wadephul, a podsjetio je na neke njegove prijašnje izjave u kontekstu regije Zapadnog Balkana.
"Novi ministar vanjskih poslova će se dominantno baviti regijom. Kao dio opozicije, Wadephul je kritikovao prethodnog kancelara Olafa Scholza u odnosu prema Srbiji. Primjer je posjeta Scholza regiji kada je prvo posjetio Prištinu pa Beograd, a Wadephul je to njemu 'zamjerio', rekavši kako se ipak prvo treba ići u Beograd, što govori da on Srbiju vidi kao najvažnijeg i primarnog aktera u regiji", kaže Ćerimagić.
Rekao je i da je Wadephul kritikovao Scholza jer je u Beogradu rekao da međusobno priznanje Kosova i Srbije će biti uslov za članstvo u EU, mada je i on napomenuo da do tog priznanja treba doći. Navodi da je poruka tada bila da "nije pametno to govoriti u javnosti."
"U tom smislu treba očekivati, posebno uzimajući u obzir da je otišao u Srbiju i sastao se s Vučićem, da će on i dalje gledati region na isti način", rekao je.
Ćerimagić smatra da je dobar pokazatelj budućeg odnosa nedavna izjava Wadephula o odnosu Njemačke prema Mađarskoj.
"Wadephul je upitan šta misli o odnosu s Budimpeštom, rekao je da će nova vlada pružiti ruku Mađarskoj u dobroj namjeri, ali očekuje isto i od njih. Time je htio reći da će biti potrebno da Mađarska odgovori na neke zahtjeve Berlina i Brisela. U tom smislu će se očekivati sličan odnos i prema Beogradu. Berlin će smatrati Beograd centralnom tačkom regiona, ali će očekivati i saradnju Srbije po određenim pitanjima", kaže Ćerimagić.
Budući odnos Njemačke prema Bosni i Hercegovini
Što se tiče odnosa prema Bosni i Hercegovini, ovaj analitičar napominje na dobre odnose Wadephula i visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.
"On je u nekoliko navrata javno pružao podršku njegovim potezima. Kada je nastao vakum podrške Uredu visokog predstavnika zbog odlaska administracije Joea Bidena, upravo iz Bundestaga, odnosno krugova CDU/CSU, dobili smo jasnu i javnu podršku visokom predstavniku, prije svega od osobe zadužene za vanjsku politiku. To znači da Schmidt uspijeva dobiti pažnju i podršku dijela nove vlade u Njemačkoj, ali ostaje da se vidi kako će se to materijalizirati", rekao je.
Ćerimagić dalje navodi da bi "Schmidt mogao postavljati svoju agendu i promišljanja kako dalje", a da to više neće biti slučaj kao s "proaktivnom Bidenovom administracijom" gdje je "neko drugi sugerisao i gurao agendu."
"Iz onog što znamo iz govora Schmidta, on želi da njegov mandat bude uspješan u smislu da želi biti posljednji visoki predstavnik, što znači da bi u BiH bilo potrebno ispuniti 5+2 uslove za gašenje OHR-a. Ne bi me iznenadilo da upravo to bude njegova agenda. On će za to imati određenu političku podršku iz Berlina", stava je Ćerimagić.
Što se tiče šire slike, Ćerimagić izražava skepsu prema ambicioznim planovima nove njemačke vlade.
"Još uvijek se ne vidi na koji način će se najavljeni povratak Njemačke na evropsku scenu, te najavljeno preuzimanje veće odgovornosti za evropski kontinent, materijalizirati i kojim instrumentima će se provoditi. Ono što čujemo iz krugova bliskih vladajućim strankama jeste da politika proširenja EU neće biti glavni prioritet kancelara, niti će Njemačka na neki način 'gurati' ubrzavanje procesa proširenja. Sam Wadephul je često govorio da je protiv nekih brzih proširenja ili čak protiv mapi puta koje bi definisale vremenski okvir ulaska u EU. Kako nisu spremni to ponuditi, nije jasno na koji način i kojim instrumentima planiraju provesti taj povratak i to preuzimanje veće odgovornosti", rekao je.
Na kraju navodi da nova vlada ima ogromne ambicije za Njemačku i Evropu, ali da ostaje da se vidi koliko će moći da ispune zbog međunarodnih i domaćih okolnosti.
"Treba očekivati da će Berlin imati aktivniju agendu i politiku, te da će u tom smislu pokušati postići određene ciljeve", kaže na kraju izjave za Klix.ba Adi Ćerimagić.
Tags
VIJESTI